Više od polja stoljeća ljudima se širom svijeta servira narativ da zasićene masnoće glavni neprijatelj čovječanstva, koje začepljuju naše arterije što dovodi do zatajenja srca. Ova hipoteza, koju je 1960-ih prvi iznio fiziolog Ancel Keys, čvrsto je danas ukorijenjena u masovnoj svijesti pacijenata. Međutim, savremena medicinska istraživanja sada shvataju da su bolesti srca daleko složenije od same konzumacije mesa i putera.

U naučnoj studiji pod nazivom Immunity and Inflammation in Cardiovascular Disorders iz 2023. godine, koja je objavljenom u časopisu BMC Cardiovascular Disorders, naučnici su iznijeli argument zašto zapravo obična upala može biti u pozadini bolesti srca, posebno aterosklerotične bolesti srca, odnosno otvrdnuća arterija zbog nakupljanja plaka, koja je odgovorna za većinu kardiovaskularnih oboljenja.

Baš kao što ljudsko tijelo razvija imunološki odgovor na infekciju ili ozljedu, slična upalna reakcija javlja se i kod bolesti srca. Pokazalo se da je adaptivni imunološki sistem zbog dugotrajne hronične upale zapravo povezan sa rizikom od srčanih bolesti, navodi se u studiji. "Iako su imunološke ćelije sastavni ključni igrači u ozdravljenju srca, neuravnotežena ili neriješena imunološka reakcija nakon infarkta miokarda pogoršava oštećenje tkiva koje izaziva neprilagodljivo preuređenje i zatajenje srca", navodi se u recenziranoj naučnoj studiji Immune cells in Cardiac Homeostasis and Disease: Emerging Insights from novel technologies iz European Heart Journala iz 2021. godine.

U naučnoj studiji The Role of Inflammation in Cardiovascular Disease iz Journal of Molecular Science iz 2022. godine istraživači su primijetili da je ateroskleroza hronična upalna bolest u kojoj balansiranje agenasa upalnog imunološkog sistema određuje napredovanje ili pak povlačenje bolesti. Lipoproteini niske gustoće (LDL) djeluju kao prenosnici holesterola u tijelu, noseći ga gdje je potrebno za sintetizovnje hormona.

Prema istraživanjima, LDL također igra potpornu imunološku ulogu, braneći se od patogena i oksidativnog stresa. Međutim, faktori lošeg načina života - poput prehrane, pušenja i neaktivnosti - mogu nadvladati imunološki sistem, što rezultira oksidacijom LDL-a. Svi najnoviji dokazi pokazuju da je oksidirani LDL - a ne ukupni LDL - ključan kod bolesti srca. Kada oksidira, LDL nosači se razgrađuju na manje čestice koje se ne mogu vezati za jetrene receptore. Te čestice tada slobodno lebde u krvi, oštećujući stijenke arterija.

Suprotno logici, manje oksidirane čestice predstavljaju veći rizik od većih LDL. "Čak i ako imate nizak LDL holesterol sa visokim brojem LDL čestica, možete imati veće šanse za srčanu bolest nego neko sa visokim holesterolom, ali koji ima nizak broj LDL čestica", pojašnjava dr. Jonny Bowden, koji je doktorirao holistički nutricionizma te je certificirani nutricionist i autor. Studija iz 2020. godine, koja je trajala osam godina a objavljena u časopisu Journal of Atherosclerosis and Thrombosis, pokazala je da pojedinci sa najvišim nivoima LDL čestica male gustoće imaju preko pet puta veći rizik od razvoja bolesti srca od onih sa najnižim nivoima.