Menu
RSS

Cijene hrane u BiH gotovo iste kao i cijene u EU

Cijene prehrambenih proizvoda u 2023. godini su u Bosni i Hercegovini iznosile 85 postood prosjeka Evropske unije, pokazuju podaci Eurostata, kancelarije EU zadužene za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta Paritet kupovne moći, nivo cijena u grupi hrana i bezalkoholna pića u prošloj godini u BiH iznosio je 85 posto od prosjeka EU.

Tako je od zemalja iz regiona Hrvatska zabilježila najviši nivo cijena hrane koji iznosi 102 posto, odnosno dva posto iznad prosjeka EU. Slijede Srbija (96 posto od prosjeka EU), Albanija (91 posto), Crna Gora (87 posto), kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže cijene i iznose 68 posto od prosjeka Evropske unije. Što se tiče nivoa cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najviši nivo cijena, koji iznosi 76 posto prosjeka EU, dok Srbija i Albanija bilježe nivo cijena od 68 i 66 posto.

U Bosni i Hercegovini je nivo cijena 58 posto evropskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto. Od zemalja Evropske unije, Danska bilježi najviši nivo cijena od 143 posto prosjeka EU, a slijedi Irska sa 142 posto. Luksemburg je na 135 posto prosjeka, pa slijede Finska (125) i Holandija (118). Najniži nivoi cijena zabilježeni su u Mađarskoj (76 posto), Poljskoj (66) te Rumuniji i Bugarskoj (60).

Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u saopštenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2.000 uporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda. Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za Nezavisne novine da je takva situacija da su cijene u BiH realno previsoke.

"Jedan od razloga je taj što mi puno hrane uvozima, ali i cijena one hrana koja se proizvodi u BiH, na domaćim poljima, je značajno porasla iako ne postoje realni razlozi za porast troškova proizvodnje. Ono šta poljoprivrednici ispravno govore jeste da su porasli troškovi života i oni moraju živjeti. Ne postoji ni sistem podrške od različitih ministarstva i institucija kako bi se snizili troškovi proizvodnje, ali i sama cijena prehrambenih proizvoda. Posebno je zabrinjavajuće to što su u zemljama Evropske unije mnogi proizvodi jeftiniji nego u BiH", naglasio je Arnautović.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača Reakcija Banja Luka, istakao je da je upravo ovo jedan od razloga sive zone, odnosno dolazi do švercovanja i prodavanja ilegalnih proizvoda životnih namirnica koji su uvezeni ilegalnim putem.

"I onda se naši trgovci čude zašto je došlo do povećanja ilegalne prodaje. Sigurno je da transport igra veliku ulogu, ali i stroga pravila EU koja nameću da proizvodi na svakom dijelu njene teritorije i potencijalnih kandidata moraju da imaju isti kvalitet. Nažalost, i domaći proizvođači koriste priliku za ekstraprodaju i cjenovno ne zaostaju za proizvodima iz uvoza", naveo je Srdić.