Konstantan rast iznosa kredita kod sektora stanovništva, a što je lako provjerljiva činjenica iz izvještaja koja Centralna banka Bosne i Hercegovine objavljuje na mjesečnom nivou, upućuje na zaključak kako dio takvih kredita svakako spada u kategoriju nenamjenskih, potrošačkih kredita koje stanovnici koriste kako bi riješili brojne tekuće obveze, odnosno prevladali izazove sa kojima se suočavaju uslijed često nepredviđenih situacija.

Ekonomska stvarnost nam je surova, plate ne prate rast životnih troškova, a veliki dio mjesečnih primanja odlazi upravo na zadovoljenje osnovnih životnih potreba, što je posljedica inflacijskih kretanja koja su u najvećoj mjeri pogodila sektor prehrane, piše Večernji list BiH. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Željko Šain kaže da se većina nenamjenskih kredita koristi kako bi se prevladalo razdoblje kada nekomu trebaju likvidna sredstva da bi završio transfer robe u novac ili obratno.

Drugim riječima, najčešće je riječ o kreditima koji se koriste iz nužde kako bi se riješili određeni problemi, međutim, Šain navodi i kako je u tom kontekstu iznimno važno biti finansijski pismen. Nenamjenski krediti jesu dobro sredstvo za rješavanje problema, no sa njima treba, naglasio je, rukovati oprezno kako se ne bi došlo u situaciju svojevrsnog dužničkog ropstva, a u tom je smislu od velikog značaja raditi na vlastitoj finansijskoj pismenosti.

Direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača Don Murisa Marić u razgovoru za Večernji list ističe kako nam je surova ekonomska stvarnost takva da je danas pravo pitanje možemo li uopće preživjeti bez kredita. Podsjeća kako je prosječna plata oko 1.300 maraka, dok je iznos potrošačke korpe prešao tri hiljade maraka, a sve navedeno na prilično ilustrativan način govori koliko građani ove zemlje ovise o kreditnom zaduženju kako bi riješili neke najosnovnije životne potrebe.

Takvo što posebno je izraženo pred početak zimske sezone, kada je potrebno izdvojiti više sredstava nego inače, počevši od ogrjeva, preko opremanja djeteta za školu pa do odjeće i obuće, a kada se sve zbroji, postaje jasno zbog čega se ljudi odlučuju upravo na podizanje nenamjenskih potrošačkih kredita. Iako je teško procijeniti iznos nenamjenskih kredita, valja nam uputiti na ukupne iznose svih kredita koji se izdaju stanovništvu. Tako posljednji podaci Centralne banke BiH pokazuju kako je na kraju avgusta, u odnosu na kraj jula, došlo do povećanja kredita građanima BiH za 78,7 miliona KM.

Uvidom u godišnje pokazatelje rasta kreditnog zaduženja vidljivo je da su građani na drugom mjestu, odmah iza privatnih poduzeća, a takav porast komentiraju i u udruženjima koje se bave pravima potrošača, a koje smatraju da nisu jedini korisnici oni žitelji s minimalnim primanjima. Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača centralne Bosne, objasnio je kako ljudi uzimaju male kredite čisto kako bi preživjeli godinu, i to posebno vrijedi u vremenu uoči zimskog razdoblja, kada su i finansijske obaveze veće, počevši od zimnice i ogrjeva pa do spremanja djece za školu.