U svjetlu najnovijih američkih sankcija ruskoj Gazprom banci, Bosna i Hercegovina se ponovo našla u poziciji da mora preispitati svoju energetsku budućnost. I dok zvanično Sarajevo uvjerava javnost da "nema razloga za paniku", postavlja se pitanje da li je takozvana Južna interkonekcija spas ili samo nova zavisnost?

Bosna i Hercegovina danas kupuje jeftin ruski prirodni plin. To smeta Amerikancima. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić ističe projekata Južne interkonekcije kao ključno rješenje postojeće situacije. Međutim, postavlja se pitanje da li se mijenja samo adresa dobavljača (dilera) ili se zaista gradi energetska nezavisnost? Projekt koji je "trebao početi jučer" više zvuči kao mjera za gašenje požara nego dio dobro osmišljene dugoročne strategije.

Trenutna situacija nije izolovan slučaj već dio šire geopolitičke igre. Mađarska i Slovačka već "proučavaju promjene", što jasno pokazuje da je to regionalni, a ne samo lokalni problem. Kremlj najavljuje rješenja, ali je pitanje koliko će ta rješenja koštati krajnje korisnike. Dok velike sile odmjeravaju svoje snage na polju energetike, male zemlje poput BiH često postaju kolateralna šteta.

Dok se fokusiramo na tehničke aspekte nabavke plina, često zaboravljamo dublju dimenziju problema. Energetska zavisnost nije samo pitanje infrastrukture. Ona duboko prodire u ekonomsku stabilnost zemlje, utiče na političku nezavisnost i ograničava mogućnosti dugoročnog razvoja. Svaka nova cijev, bila ona sa sjevera ili juga, samo je novi lanac u već postojećim okovima energetske ovisnosti, piše hrvatski portal Logično.

Umjesto jurnjave za novim dobavljačima, BiH bi trebala ozbiljno razmisliti o svojoj energetskoj budućnosti. Prava energetska nezavisnost podrazumijeva razvoj vlastitih kapaciteta, modernizaciju postojeće infrastrukture i, što je možda najvažnije, kreiranje dugoročne strategije koja ne podleže geopolitičkim hirovima. BiH bi trebala da kupuje energente od svih. Trebala bi naprosto izabrati onog dobavljača koji je jeftiniji.

Sadašnja kriza nije samo izazov već i prilika za Bosnu i Hercegovinu da preispita svoj pristup energetskoj politici. Umjesto jurnjave za brzim rješenjima koja samo pomjeraju problem sa jednog mjesta na drugo, vrijeme je da se napravi održiva energetska strategija koja će služiti interesima građana, a ne geopolitičkim igrama velikih sila.

Jer na kraju krajeva, energetska nezavisnost nije samo pitanje odakle plin dolazi - već i koliko je neko sposoban da samostalno upravlja svojom energetskom budućnošću. I trenutno se čini da BiH više reaguje na poteze drugih nego na sopstvenu igru. Ovo je odlična prilika za saradnju između Banja Luke, Sarajeva i Mostara. Kad Amerikanci ucjenjuju, Dodik se javi Putinu, a kada Putin stisne Sarajevo i Mostar se okreću Amerikancima. Građani bi imali najjeftiniji plin, troškovi rada bi bili niži, a bh. proizvodi i usluge konkurentniji na svjetskom tržištu, zaključuje portal Logično.