Na vrata BiH samo što nije zakucala obaveza plaćanja famozne karbonske takse, koja će se u Evropskoj uniji početi primjenjivati od 1. januara 2026. godine. Iako je na snazi režim prijelaznog perioda, ipak, s prvim danom 2026. godine počet će primjena CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) mehanizma, putem kojeg će se privrednicima iz BiH na izvoz električne energije, aluminija, čelika, željeza, vještačkih đubriva i cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljendioksid.

I, dok stručnjaci upozoravaju na to da će brojne kompanije biti pogođene ovim instrumentom, u konačnici i građani, dotle BiH, koja se obavezala provoditi dekarbonizaciju, vrlo malo radi na tom planu, prenosi Avaz. Potvrđuje nam to i ugledni ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan, koji kaže da BiH, s jedne strane, ne uvodi trgovinu emisijama (ETS), jer se boji uvođenja obaveze zagađivačima, a s druge se boji i CBAM-a.

Rješenje je, smatra Domljan, uvesti strateški investicijski fond (SIF) i finansirati dekarbonizaciju i digitalizaciju ili, kako to u EU kažu, blizanačku tranziciju. "Imajući u vidu korupciju u BiH, SIF ne bi smio biti pod kontrolom bh. vlasti, što pokazuje iskustvo razvojnih banaka, fondova za okoliš i slično, nego pod zajedničkom kontrolom bh. i EU vlasti, tako što će obje strane dati po 50 posto kapitala. Sredstva SIF-a bi se dalje uvećavala emisijom obveznica. Šta bi SIF radio s parama?

Ulagao bi ih u dekarbonizaciju, pa bi, naprimjer, BiH mogla tražiti odgodu primjene CBAM-a jer je otpočela dekarbonizaciju. Naravno, ima niz drugih mogućnosti ulaganja, u prenosnu mrežu, distributivnu mrežu, u digitalizaciju malih i srednjih preduzeća i slično", objašnjava Domljan. Ako BiH to napravi, kaže, to će značiti da se priključila mnogim zemljama koje to već imaju i koje su MMF i Svjetska banka poduprli svojim sredstvima, tehničkim znanjem i ekspertizama.

"Dakle, nama bi trebalo, barem na nivou entiteta, da se napravi SIF koji će finansirati ono što je neophodno za BiH, a to su dekarbonizacija i digitalizacija. Stoga, UNDP pomaže BiH da razvije ove instrumente, a ovih dana se radi na tome da se odredi studija izvodljivosti za pravljenje SIF-a", kaže Domljan, koji je kao konsultant radio za taj projekt UNDP-a.

"Nažalost, zbog sporosti naše vlasti, umjesto potpuno razvijenog projekta, trenutno se skicira da to bude pilot-projekt, gdje bi po 30 miliona KM uložile domaće vlasti i strana respektabilna finansijska kuća. Da smo kako treba, domaće vlasti bi uložile 500 miliona KM, isto toliko strana banka, kao što je Evropska investicijska banka ili njemački KfW, i onda bi milijardu obveznica emitirali", dodaje Domljan.

Mehanizam prilagodbe granica EU-a za ugljik je inače "carina za ugljik" na proizvode sa intenzivnim ugljikom, kao što su čelik, cement i nešto električne energije koji se uvoze u Europsku uniju. Zakonom je dio Evropskog zelenog plana, a stupa na snagu 2026., dok izvještavanje počinje 2023.