Cijena monetarnog zlata je u drugoj polovini aprila 2025. godine probila novi rekord te se u prosjeku zlato prodavalo po cijeni od 3.300 dolara za uncu plemenitog metala. Ovaj skok cijene zlata predstavlja svojevrsni rekord od 1986. godine, a razlozi su brojni - od toga investitori potražuju zlato kao sigurno utočište zbog ekonomske situacije u Sjedinjenim Državama do nesigurnosti sa dolarom kao rezervnom svjetskom valutom.

Međutim, ipa su najveći kupci monetarnog zlata zapravo centralne banke. Među centralnim monetarnim institucijama koje su kupovale zlato tokom prošle i ove godine godine nalazi se i Centralna banka BiH (CBBiH), koja je prošle godine povećala svoje zlatne rezerve kupovinom dodatne dvije tone zlata. Krajem februara 2025. u ukupnim deviznim rezervama CBBiH monetarno zlato iznosilo je oko 3,5 posto i, kako su saopštili iz CBBiH, ova količina je i najveća količina monetarnog zlata koju je CBBiH ikada od svog osnivanja posjedovala.

Cijena zlata dugoročno raste, uz povremene oscilacije, jer investitori sve više ulažu u njega kao sigurno utočište u vrijeme geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti. Trgovinske tenzije i strah od globalne recesije dodatno potiču potražnju za zlatom, što podržava njegovu vrijednost, poručili iz CBBiH. Stoga CBBiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će, kao i do sada, sve buduće odluke donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora.

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju januara 2025. godine iznosile su 17,26 milijardi KM, dok je učešće monetarnog zlata u tim rezervama oko 3,5 posto, što znači da je vrijednost monetarnog zlata u deviznim rezervama u januaru iznosila približno 604,1 milion KM. Centralna banka BiH, prema dostupnim informacijama, do posljednje kupovine raspolagala je sa oko tri tone zlata, što ju je prema izvještaju Svjetskog vijeća za zlato od 100 obuhvaćenih zemalja, rangiralo na 100. mjesto po rezervama zlata. Slovenija je držala 91. mjesto (sa zalihama od 3,2 tone), Albanija 90. (sa zalihama od 3,4 tone), dok je Srbija sa 43,6 tona bila na 53. mjestu.

Bosna i Hercegovina je u prosjeku od 2000. do 2024. godine imala 1,54 tonu zlata, gdje je dosegnula najviši nivo od 2,99 tona u prvom kvartalu 2013. i rekordno nisku količinu od 0,00 tona u drugom kvartalu 2000. godine. Podsjećamo, Bosna i Hercegovina, formalno - pravno nema zlato, već je to zlato u vlasništvu Centralne banke BiH, koja ga kupuje ili prodaje zavisno od lične procjene i na te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Vijeća ministara BiH.

BiH je iz sukcesije bivše SFRJ dobila oko 195.000 unci zlata i to zlato je odmah prodato po tadašnjoj tržišnoj cijeni od 273 dolara po unci, što je donijelo oko 53,5 miliona KM. Nedugo nakon prodaje cijena zlata je porasla na oko 300 dolara po unci. BiH je 2009. godine dobila još 42.360 unci zlata iz sukcesije. Međutim, i to je zlato se moralo prodati, jer je visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon o raspodjeli i korištenju sredstava dobijenih sukcesijom.