Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI - Consumer Price Index), porasle su u aprilu 2025. godine u prosjeku za 3,4 posto, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) u saopštenju za javnost. Indeks potrošačkih cijena u aprilu 2025. godine iznosio je 130,1 poen, što znači da su cijene proizvoda i usluga u prosjeku porasle za 30,1 posto u odnosu na prosjek cijena u 2015. godini.

Obzirom da je u januaru 2021. godine CPI indeks iznosio 100,1 poen, onda se može reći i da su cijene proizvoda i usluga u aprilu 2025. godine u BiH u prosjeku veće za 30 posto nego u januaru 2021. godine, pokazuju podaci BHAS. Posmatrajući CPI index i upoređujući cijene u BiH u aprilu 2025. sa cijenama u januaru 2021. godine, rast prosječnih cijena zabilježen je kod hrane za za 57,2 posto, bezalkoholnih pića za 66,3 posto, duhana za 62,2 posto, električne energije za 31,6 posto, najamnina za 56,6 posto, zdravstva za 21,9 posto, prevoza za 21,4 posto i tako dalje.

S druge strane u istom periodu zabilježen je pad prosječnih cijena kod odjeće za 56,4 posto i obuće za 62,1 posto, pokazuju podaci BHAS. Pad cijena u pomenutom periodu zabilježen je i kod audiovizuelne, foto i informatičke opreme za 32,4 posto, saznaje magazin Beta.ba. Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi zadovoljenja svojih osobnih potreba na ekonomskom teritoriju Bosne i Hercegovine, definiše BHAS.

Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2025. godini čini 610 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija, navodi se u saopštenju za javnost Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Ekonomska teorija kaže da ukoliko potrošačke cijene proizvoda i usluga rastu (inflacija) onda to ujedno znači i da opada vrijednost novca, odnosno da se za isti iznos novca može kupiti manje roba ili usluga nego prije. Ukoliko cijene rastu, a dohoci pojedinaca ne rastu proporcionalno brzo, onda to ukazuje na pad životnog standarda građana.

Centralne banke koriste CPI kao glavni indikator kada donose odluke o kamatnim stopama i drugim alatima monetarne politike. Cilj je obično održavanje niske i stabilne cijene (naprimjer, cilj zapadnih centralnih banaka je održavati inflaciju na nivou od 2 posto godišnje), a ukoliko cijene rastu preko željene inflacije,to onda u pravilu znači da centralna banka ne provodi svoju politiku efikasno ili pak da je monetarna politika centralne banke neadekvatna.

Kvantitativna teorija novca kaže da je glavni uzrok inflacije u suštini uvijek isti - povećanje ponude novca (odnosno, štampanje novca), iako svako povećanje mase novca (ako je kontrolisano) ne mora voditi nužno i do inflacije.