Električna energija je ponovo u fokusu bh. javnosti nakon što su iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) početkom ove sedmice potvrdili da imaju novi prijedlog povećanja cijena električne energije. Naime, između ostalog, prijedlog im je da struja za domaćinstva bude skuplja za 4,8 posto. Mnogi građani su nezadovoljni zbog toga, očekujući da će poskupljenje električne energije uzrokovati poskupljenje roba i usluga.

Direktor EP BiH Sanel Buljubašić je na konferenciji za medije, na kojoj je predstavljen prijedlog poskupljenja, objasnio šta je to što utječe na cijene električne energije. U tom kontekstu je prvenstveno istakao strukturu izvora energije koja se koristi za proizvodnju struje. Govoreći o tome, konstatirao je da ukoliko se u BiH budemo takmičili ko će imati nižu cijenu električne energije, boji se da ćemo uništiti energetski sistem. Obrazložio je zašto tako misli.

"Elektroprivreda HZHB u potpunosti proizvodi električnu energiju u hidroelektranama, što je najjeftinija proizvodnja. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) ima 50 posto proizvodnje u termoelektranama, a preostalih 50 posto u hidroelektranama. EP BiH ima 80 posto proizvodnje u termoelektranama i 20 posto u hidroelektranama. To znači da imamo najvišu ulaznu cijenu i ne možemo se takmičiti", rekao je on, prenosi Klix.

Ukazao je i da se povećava potrošnja električne energije, uprkos tome što se nikad više nije pričalo o energetskoj učinkovitosti. "Strašno se troši više električne energije nego što smo mi planirali. U prvom kvartalu je ta potrošnja bila 11 posto veća", dodaje. Napomenuo je i to da EP BiH jedino može utjecati na povećanje proizvodnje u termoelektranama, ali da nedostaje uglja. Nada se da će rudnike uspjeti podići na nivo potreban za proizvodnju dovoljnih količina uglja u Bosni i Hercegovini.

"Kada su rudnici 2009. ušli u koncern EP BiH, imali su 10.280 radnika. Zaključno s 27. junom imali su 5.100 radnika. S tim brojem radnika proizvodimo skoro četiri miliona tona uglja. Vratimo se na 2009., kada smo 5,5 - 6,5 miliona tona uglja kopali sa 10.280 rudara. Tada su sve jame radile, kopovi su bili puno bolji i mehanizacija je bila puno bolja. Kada smo došli 2023., Kreka je proizvodila 35.000 tona, a sada to nije ispod 120.000 tona. Strateški rudnici su Kreka i Kakanj. Termoelektrane moramo zadržati do 2050. kao baznu proizvodnju", naveo je.

"Kada je u pitanju hidropotencijal, nismo ništa izgradili još od Titovog vremena. Hoćemo ekologiju, hoćemo čistoću, hoćemo ribe - ja sam ribar, volim brati gljive, ali volim i upaliti sijalicu. Drina je apsolutno neiskorišten potencijal. Imamo projekt za hidroelektranu u Ustikolini od 60 megavata. Imamo dva projekta za hidroelektrane na rijeci Bosni. Vranduk bih ponovo stavio u fokus", dodao je.

Također je napomenuo da EP BiH ima projekte za vjetroelektrane u Konjicu od 90 megavata i na Vlašiću od 60 megavata, kao i za solarne elektrane na devastiranim rudarskim površinama.