Američku ekonomiju u budućnosti očekuje trajna inflacija i nezaposlenost, zaključuje u svojoj kolumni Paul Craig Roberts, američki ekonomista, pisac, profesor i bivši savjetnik u administraciji Ronalda Regana. Ekonomiju SAD-a danas, nažalost, vodi kratkoročna maksimizacija profita, piše on, dodajući da budućnost ekonomije ovisne o uvozu, sa valutom koja slabi, jeste trajna inflacija.

Sa robotikom i umjetnom inteligencijom koji zamjenjuju ljudsku radnu snagu - dok milioni imigranata svake godine ulaze u zemlju - budućnost ekonomije je također trajna nezaposlenost. Amerika je nekad davno imala kapitalističku ekonomiju, piše on. Bankovni depoziti korišteni su za zajmove koji su koji su se koristili za proizvodnju, a Amerika je proizvodila vlastitu robu i uzgajala vlastitu hranu. Američka valuta bila je podržana zlatom i nije bilo inflacije. Životni standard je rastao, a dobit je ponovno ulagana u proširenu proizvodnju.

Međutim, u današnjoj američkoj ekonomiji bankovni zajmovi se odobravaju radi finansiranja kupovine postojeće imovine. Zajmovi se daju kako bi se kupile postojeće kompanije, koje će se zadužiti i čija će se imovina potom rasprodati. Zajmovi se daju za finansiranje otkupa vlastitih dionica kompanije, čime se podiže cijena dionice, što rezultira bonusima za "efikasnost" izvršnih direktora i odbora. Zajmovi se daju i za finansiranje kupovine nekretnina, čime se podiže vrijednost nekretnina, a time i troškovi stanovanja.

Zapadni svijet, a posebno SAD, prebacio je svoju proizvodnju u Aziju i Meksiko. Međutim, kada robe iz proizvodnih pogona u inostranstvu dođu u SAD kako bi se plasirale na tržište, one dolaze kao uvoz, čime se povećava trgovinski deficit SAD-a. Obzirom da je Vašington iskoristio Drugi svjetski rat kako bi američki dolar učinio sredstvom međunarodnog plaćanja, odnosno rezervnom valutom centralnih banaka svijeta, do sada povećanje državnog duga SAD-a nije predstavljalo donedavno nikakav problem.

Međutim, američke sankcije nametnute Rusiji i drugim zemljama dovele su do opšteg odmaka od korištenja duga američkog trezora kao rezerve centralnih banaka. "Američka zapljena rezervi ruske centralne banke u dolarima pokazala je svijetu veoma jasno da bi se isto moglo dogoditi i njima. Posljedično, korištenje američkog dolara u međunarodnim plaćanjima palo je sa 90 posto na manje od 50 posto. Formiranjem i širenjem BRICS-a korištenje dolara će još više padati", pojašnjava Roberts.

Kada druge zemlje prestanu koristiti američki dolar kao svoje rezerve, velika ponuda dolara u svijetu vjerojatno će premašiti potražnju. Implikacija toga je pad vrijednosti dolara, što je već potvrđeno rastom cijena zlata i srebra, dodaje bivši ekonomski savjetnik u administraciji Ronalda Regana. "Budućnost ekonomije ovisne o uvozu, sa valutom koja slabi, jeste trajna inflacija. Sa robotikom i umjetnom inteligencijom koji zamjenjuju ljudsku radnu snagu - dok milioni imigranata svake godine ulaze u zemlju - budućnost je i trajna nezaposlenost", zaključuje Roberts.