Ni svi odštampani dolari neće zaustaviti bankrot
Svi odštampani dolari, sva kreditna ekspanzija, sve oružje i ratno huškanje Sjedinjenih Država neće zaustaviti bankrot SAD i zapadnog svijeta. Svijet pri tome neće vidjeti samo imploziju tržišta duga, nego i imploziju druge strane bilansa, a to su tržišta imovine poput dionica i obveznica. To će dovesti do neplaćanja duga (implozije), kolapsa valuta, recesije i depresije, inflacije i hiperinflacije, političkih i socijalnih nemira te do daljnjih geopolitičkih sukoba.
"Naposlijetku, uslijedit će implozija glavnih dijelova finansijskog sistema", piše u kolumni švajcarsko - švedski investicioni bankar Egon von Greyerz, osnivač i predsjednik Von Greyerz Gold Switzerland. Dodaje da zapadna ekonomija i valutni sistem sada jure prema katastrofalnom finalu. "Ono što je danas jasno jeste da neće biti dobrovoljnog odustajanja od daljnje kreditne ekspanzije. Umjesto toga, vidjet ćemo veliko finale stvaranja novca iz ničega i duga".
Upozorava da historija uči da sve velike epohe završavaju na sličan način. Kaže da je od 2008. krenula eksponencijalna kreditna ekspanzija. "Akcija spašavanja (banaka) 2008. postigla je privremenu odgodu neizbježnog, implozije dužničkih tržišta", ističe i dodaje da će svijet iskusiti mnoge očajničke akcije u nadolazećim godinama jer ekonomija zapadnog svijeta propada.
Ukupni dug SAD-a učetverostručio se u ovom stoljeću. A savezni dug SAD-a porastao je šest puta od 2000. godine, odnosno četiri puta - ili za 26 triliona dolara - od krize 2008. godine. "Dok SAD sada očajnički štampaju neograničene količine bezvrijednog novca, sada gledamo eksponencijalni rast kredita koji je jasan pokazatelj kraja ciklusa duga. Ono što je također sigurno jest da deficiti u SAD-u nastavljaju rasti".
Upozorava da su SAD na putu prema propasti. "Dug prema bruto proizvodu SAD bio je 2000. godine 58 posto, a danas je 122 posto i raste. Prije nego je Nixon ukinuo zlatni standard dug je bio 39 posto bruto proizvoda. Sada Vlada i FED očajnički stvaraju novac iz ničega, ali to je novac koji ima nultu vrijednost", piše von Greyerz te dodaje da današnje okolnosti čine oporavak u narednih 10 do 20 godina vrlo malo vjerovatnim.
Napominje da je to jasno i većini centralnih banaka na svijetu, koje posljednjih godina gomilaju monetarno zlato. Centralne banke udvostručile su kupovinu zlata u posljednjih 12 godina. Najavljuju i da namjeravaju povećati kupovinu zlata u narednih nekoliko godina. "Pogled na zlato kao stratešku valutu centralnih banaka u 2020. godini iznosilo je samo 12 posto, a danas čak 71 posto. Način na koje centralne banke danas gledaju stratešku imovinu vrlo je značajan. To jasno ukazuje na njihov namjeravani izlazak iz američkih dolara kao rezervne imovine i prelazak na zlato", objašnjava bankar.
Ali samo 0,5 posto finansijske imovine danas je u zlatu. Velike promjene koje će se dogoditi na tržištima u nadolazećim mjesecima mogle bi to povećati na 1,5 do 5 posto. Ali u svijetu nema dovoljno zlata da zadovolji povećanu potražnju po trenutnim cijenama, što bi moglo dovesti do višestrukog porasta cijene zlata.