Sud u Rusiji presudio je u srijedu u sudskom sporu i kaznio američki Google sa odnosno 2,5 triliona triliona triliona dolara zbog konstantne cenzure i stalnih zabrana američkog tehnološkog diva na svojoj video platformi YouTube. Sud je ovom kaznom kaznio Google zbog uklanjanja ruskih TV kanala sa svoje video platforme. Veličina kazne je, međutim, narasla na neviđeni nivo u posljednje četiri godine, otkako je u Rusiji pokrenut sudski spor protiv američkog tehnološkog diva koji je pod kontrolom američke vlade.

Cenzura i zabrane koštali su američkog tehnološkog giganta dva undeciliona rubalja ili 20 decimiliona dolara (33-cifreni broj), kaže advokat Ivan Morozov, a prenosi ruska državna novinska agencija TASS. Poređenja radi navedimo da je ukupn globalni BDP (bruto domaći proizvod) dostiže procijenjenih 110 hiljada milijardi dolara (12-cifreni broj), prema podacima koje je nedavno saopštio MMF.

Britanske tehnološke novine The Register objavile su da je iznos kazne obračunat nakon četverogodišnjeg sudskog spora koji je pokrenut time što je YouTube zabranio ruski kanal Tsargrad 2020. kao odgovor na američke sankcije. Google nije odmah odgovorio na zahtjev Euronews Businessa za komentar.

Inače, Googleova holding kompanija Alphabet ima tržišnu kapitalizaciju od nešto više od 2 triliona dolara. Čak i sa zaradom od 80,54 milijarde dolara (73,96 milijardi eura) iz posljednjeg kvartala, čini se da tehnološki gigant ne može da priušti da plati ovu kaznu. Većinski dioničari Alphabeta su fondovi za upravljanje imovinom Vanguard Group, koji kontroliše 7,4 posto dionica, zatim BlackRock, koji kontroliše 6,3 posto te State Street, koji posjeduje 3,5 posto dionica.

Obzirom da pomenuti fondovi uglavnom upravljaju državnim novcem i novcem iz penzionih fondova, onda je očigledno da Alphabet kontroliše zapravo američka vlada. Google inače nije nastao iz garaže, kako to holivudske bajke žele predstaviti, nego od novca američkih obavještajnih agencija. Google pretraživač je počeo kao projekt BackRub kojeg su pokrenuli Larry Page i Sergey Brin 1996. godine na Stanfordu.

Zahvaljujući medijima, danas se vjeruje da je Google bio privatna inicijativa dvojice tehnoloških poduzetnika. Međutim, Mike Benz, direktor Foundation for Freedom Online koji je radio kao cyber stručnjak u State Departmentu, nedavno je istakao da je Google zapravo nastao kao projekt DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency).

Page i Brin novčana sredstva za razvoj agregacije internet pretraživača dobili u sklopu zajednički finansiranog projekta obavještajnih agencija CIA (Central Intelligence Agency) i NSA (National Security Agency). Alphabet je inače danas poznat kao predvodnik cenzorsko - industrijskog kompleksa koji radi po nalogu američke vlade.