Vrijednost ruskih zlatnih rezervi je u oktobru prvi put u historiji premašila 200 milijardi dolara, dok je udio zlata u međunarodnim rezervama zemlje porastao na 32,9 posto, pokazuju podaci centralne banke. Central Bank of the Russian Federation izvijestila je u petak da je vrijednost njenih zlatnih rezervi porasla za skoro 4 posto prošlog mjeseca, premašivši rekord postavljen u septembru.

Dolarska vrijednost rezervi je 1. novembra dostigla 207,7 milijardi dolara. Cijena zlata je porasla oko 4 posto u oktobru nakon što je dostigla rekordnih 2.800 dolara po unci tokom mjeseca. Cijene zlata u posljednje vrijeme fluktuiraju zbog rastućih geopolitičkih tenzija. Udio monetarnog zlata u međunarodnoj imovini Rusije prošlog mjeseca bio je najveći od novembra 1999. godine, kada je dostigao 34 posto.

Sveukupno, najviši nivo u modernoj historiji zemlje zabilježen je u januaru 1993. godine i iznosio je 56,9 posto. Centralna banka je također objavila da su međunarodne rezerve zemlje od 1. novembra iznosile 631,6 milijardi dolara, što je 2,1 milijardu dolara manje u odnosu na prethodni mjesec. Gotovo polovina ruskih međunarodnih rezervi zamrznuta je na Zapadu početkom 2022. u sklopu sankcija povezanih sa Ukrajinom. Centralna banka nije dala detaljan pregled onoga što je imobilizirano.

Dio ruskih rezervi koji nije zamrznut sastoji se od zlata i strane valute u zemlji, kao i imovine u kineskim juanima. Guvernerka banke Elvira Nabiullina ranije je izjavila da finansijska stabilnost zemlje neće biti ugrožena ako Zapad zaplijeni njena zamrznuta sredstva. "Regulator je već nekoliko godina diversifikovao svoje devizne rezerve i trenutno obavlja operacije sa rezervama koje nisu pod uticajem sankcija", rekla je Nabiullina.

Moskva je osudila zamrzavanje sredstava centralne banke kao nezakonito i rekla da bi svaka radnja preduzeta protiv njenih državnih fondova predstavljala "krađu". Kremlj je upozorio na odmazdu ako sredstva budu zaplijenjena, ističući da bi njihovo oduzimanje ili bilo kakav sličan potez prekršio međunarodno pravo i potkopao zapadne valute, globalni finansijski sistem i svjetsku ekonomiju.

Inače, zemlje sa najvećim zlatnim rezervama su SAD, Njemačka i Italija. Sjedinjene Američke Države posjeduju 8.133 tone monetarnog zlata, a slijede Njemačka sa 3.353 tona, Italija sa 2.452 tona, Francuska sa 2.437 tona, Rusija sa 2.333 tone, Kina sa 2.192 tone, Švajcarska sa 1.040 tona, Japan sa 847 tona i tako dalje. U proteklih 20 godina najveći kupci zlata bile su Kina i Rusija, dva glavna geopolitička protivnika Sjedinjenih Država. Sa 225 tona kupljenih prošle godine, Narodna banka Kine bila je najveći kupac zlata.

Države drže zlatne rezerve iz raznih razloga. Prvo i najvažnije, zlato je pouzdano i postojano skladište bogatstva koje jača povjerenje u ekonomsku stabilnost zemlje, osobito u nesigurnim finansijskim vremenima. Nadalje, čak i ako zlatni standard postaje manje relevantan, neke nacije i dalje vjeruju da je posjedovanje zlatnih rezervi ključno za očuvanje stabilnosti valute.