Sergey Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je u subotu na Antalya Diplomacy Forumu u Turskoj da se euroatlanske međunarodne organizacije, odnosno njihove članice, spremaju da izazovu novi veliki rat. On je tom prilikom istakao da napore militarizacije pokreću Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uključujući i Evropsku uniju (EU) te Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju, prenose mediji.

"Sigurnosna pitanja nakon Drugog svjetskog rata u našoj zajedničkoj regiji definisana su u smislu euroatlantske logike. NATO i EU su u biti bili evropski. EU je nedavno potpisala sporazum sa NATO-om, a EU je sada dio euroatlantske politike - u to nema sumnje - uključujući i stavljanje svog teritorija na raspolaganje za planove saveza da se pomakne na istok, na jug, ne znam kamo još", rekao je Lavrov.

Lavrov je najvjerovatnije mislio na Zajedničku deklaraciju o saradnji EU-a i NATO-a, potpisanu početkom 2023. "Vjerujem da su sve te euroatlantske strukture zakazale. Nisu uspjele ojačati sigurnost i stabilnost. Euroatlantske strukture su na kraju uspjele upravo suprotno, raspirujući međunarodne napetosti i remilitarizirajući Evropu. Svi napori ove euroatlantske zajednice usmjereni su na pripremu za novi rat. Njemačka, zajedno sa Francuskom i Velikom Britanijom, predvodi ovaj proces", istakao je ruski diplomata.    

Martin Armstrong, poznati američki ekonomist i analitičar tržišta, još je prije par godina upozorio da je njegov softver Socrates, svojevrsni model umjetne inteligencije, predvidio da zapadnim državama "očajnički treba rat" kako bi se spasili od velikih ekonomskih problema. On zapravo tvrdi da Zapadu treba rat zbog predstojećih ekonomskih kriza, društvene polarizacije, geopolitičkog pomaka snaga te potrebe za resetiranjem globalnog sistema.

Armstrong naime smatra da su zapadne ekonomije zarobljene u spiralnom porastu javnog i privatnih dugova, a da su se ratovi istorijski koristili kao sredstvo za "resetiranje" ekonomskih sistema. Naprimjer, Drugi svjetski rat doveo je do ogromnih promjena u globalnoj ekonomiji, što je omogućilo novi ciklus rasta. U trenutnoj situaciji, Armstrong vjeruje da su zapadne vlade previše zadužene te da bi im rat mogao služiti kao opravdanje za poništavanje duga, preusmjeravanje resursa ili nametanje novih poreza.

Armstrong je inače kontroverzni finansijski analitičar i osnivač Princeton Economics International, poznat po svom Economic Confidence modelu, koji koristi matematske i cikličke obrasce za predviđanje ekonomskih kriza i tržišnih promjena. Bez obzira što ga mnogi smatraju kontroverznim, Armstrongova predviđanja su se do sada uglavnom ispunjavala (naprimjer, krah 1987. godine, azijska kriza 1997. godine, kao i globalna finansijska kriza 2008.).

Armstrong je proveo jedanaest godina u pritvoru zbog nepoštivanja suda (naovodno finansijske prevare) i bez pravog suđenja. Vjeruje da su ga vladine agencije (CIA i FBI) ciljale jer je njegov model pokazivao da će federalni dug dovesti do kolapsa dolara te da će dolar izgubiti status globalne rezervne valute.