Evropska unija (EU) se sve više okreće Kini za snabdijevanje teško dostupnim rijetkim zemnim metalima (mineralima) i napušta prethodne ugovore o uvozu s Rusijom, izvještava UBN. Kina inače dominira u preradi rijetkih zemnih metala, kontrolišući preko 90 posto svjetskih kapaciteta prerade, što je ključno za proizvodnju električnih vozila, sofisticiranih mikročipova i tehnologije obnovljivih izvora energije.

Takve akcije EU dolaze u kontekstu sve većeg trgovinskog rata između Brisela i Vašingtona nakon "recipročnih tarifa" američkog predsjednika Donalda Trumpa. SAD su također gotovo u potpunosti ovisne o Kini za uvoz rijetkih zemnih metala. No, ta se situacija značajno pogoršala nakon što je Kina zabranila izvoz sedam ključnih metala u SAD nakon što je Trump uveo carine na kinesku robu. Kina je također zabranila izvoz u treće zemlje koje bi reeksportovale svoje metale u SAD.

Rijetki zemni metali su grupa od 17 hemijskih elemenata koji zapravo uopšte i nisu tako rijetki, ali ih je teško pronaći u potrebnim koncentracijama te ih je teško prerađivati jer rude često sadrže prirodne radioaktivne materijale kao što su uran i torij. U rijetke zemne metale ubrajaju se, između ostalih, lantan, cerij, praseodim, prometij, samarij, europij, gadolinijs, disprozij i tako dalje. Kina je jedna od zemalja koja je u potpunosti razvila preradu rijetkih zemnih metala.

Ovi metali se široko koriste u širokom spektru proizvoda: od baterija i akumulatora za električne i hibridne automobile, do proizvodnje računara, vjetroturbina, automobilskih katalizatora, televizora, lasera, superprovodnika pa sve do vojnog oružja. Neki od rijetkih metala su neophodni za proizvodnju mlaznih motora, sistema za navođenje raketa, sistema protivraketne odbrane, satelita i lasera.

EU se sada sve više okreće Kini, iako je Brisel i dalje vrlo oprezan prema Pekingu. Međutim, s obzirom na to da se odnosi s Vašingtonom raspadaju nakon dolaska Trumpa u Bijelu kuću, savez između Kine i EU je protuteža stavu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Rijetki zemni metali i kritični minerali postali su strateški fokus za kreatore politika EU koji nastoje osigurati stabilne i diverzificirane lance snabdijevanja.

U 2020. godini, države članice EU uvezle su 10.700 tona rijetkih zemnih metala u vrijednosti od 72,3 miliona eura. U to vrijeme, Rusija je činila više od polovine ukupnog uvoza po vrijednosti, dok je Kina isporučivala 43 posto. Do 2021. godine, ukupni uvoz je porastao na 16.900 tona, a ruski tržišni udio je pao na 27,2 posto. Kineski udio je također pao na 35,5 posto, dok su alternativni dobavljači osvojili sve veći udio na tržištu.

Vrhunac uvoza rijetkih zemnih metala u EU bio je 2022. godine, kada su količine dostigle 18.400 tona ukupne vrijednosti od 145,7 miliona eura. Uvoz iz Kine ponovo je porastao na 40,2 posto ukupnog uvoza EU, dok je udio Rusije dodatno pao na 24,5 posto.