Organizacija BRICS, koju predvode zemlje takozvanog Globalnog Juga, nastavljaju se nezaustavljivo širiti. Dok su Sjedinjene Države i Izrael u junu pokrenule rat protiv Irana, BRICS je tiho objavio da je Vijetnam prihvatio poziv grupe da se pridruži kao partnerska zemlja. Sa Vijetnamom, prošireni BRICS+ sada ima 20 članica i partnera. 

Deset članica BRICS-a su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok su deset BRICS partnera Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam. Prema podacima MMF-a, BRICS 20 zajedno čini 43,93 posto globalne ekonomije, kada se njihov kombinovani BDP (bruto domaći proizvod) mjeri paritetom kupovne moći (PPP - Purchasing Power Parity).

Prema podacima MMF-a (Međunarodni monetarni fond), BRICS 20 ima ukupnu populaciju od 4,45 milijardi ljudi od ukupno 8,01 milijardi stanovnika u 2025. godini. A to znači da BRICS+ predstavlja 55,61 posto svjetske populacije, prenosi američki Geopolitical Economy. BRICS je izvorno osnovan kao BRIC - od strane Brazila, Rusije, Indije i Kine - 2009. godine. Južnoafrička Republika pridružila se 2010. godine i tako je nastao BRICS.

Organizacija koju predvodi Globalni jug prvi se put proširila na samitu BRICS-a u Johanesburgu u Južnoj Africi 2023. godine, dodajući nove članice. Na samitu u Kazanju u Rusiji 2024. godine, BRICS je pozvao još dvanaest zemalja da se pridruže kao "partnerske države". Otkad se proširila, grupa se često naziva BRICS+, iako ne postoji fiksna definicija ovog pojma. Vijetnam je bio pozvan da postane partner BRICS-a na samitu u oktobru 2024. godine, ali je sa prihvatanjem poziva čekao do juna 2025.

Odluka Vijetnama da se pridruži BRICS-u duboko je simbolična jer potvrđuje nezavisnu vanjsku politiku zemlje i stratešku nesvrstanost. Sam BRICS dijeli mnogo zajedničkih elemenata ideja sa Pokretom nesvrstanih, koji su osnovali antikolonijalni čelnici (Tito, Naser i Nehru) globalnog Juga koji su odbili sudjelovati u Prvom hladnom ratu. U 21. stoljeću SAD nastoje odvojiti Vijetnam od Kine, kao dio Drugog hladnog rata Vašingtona protiv Pekinga.

Američka vlada planira preusmjeriti lance snabdijvanja preko Vijetnama kako bi isključila Kinu, u primjeru onoga što je nazvano "friendshoring". Vašington je vršio pritisak na američke kompanije da se tehnološki "odvoje" od Kine, da povuku svoja ulaganja iz zemlje i da se umjesto toga presele u Vijetnam. Ovu kolonijalno imperijalističku politiku "zavadi pa vladaj" provodile su i administracije Donalda Trumpa i Joea Bidena, zaključuje Geopolitical Economy.

Inače, termin Globalni Jug (engleski Global South) se koristi za opisivanje zemalja sa nižim ekonomskim razvojem, koje su uglavnom locirane na južnoj hemisferi. Zapad je prije koristio termin Treći svijet, ali je shvatio da taj termin nije politički korektan jer je zastario hladnoratovski opis.